Transformacija stidljivosti u asertivnost
Osjećaš li nekad kako si stvorena za više, ali si jednostavno preosjetljiva, sramežljiva ili tiha osoba?
Primjećuješ li da prilike samo prolaze pokraj tebe, a ti ih ne možeš zgrabiti i živjeti punim plućima?
Osjećaš li da možeš ponuditi puno, ali zbog svoje sramežljivosti ljudi ne prepoznaju koliko možeš?
Želiš postati asertivna, samopouzdana osoba s jasnim granicama koja se zna zauzeti za sebe?
Ako si odgovorila potvrdno na ova pitanja, onda je ovaj članak za tebe. Želim s tobom podijeliti svoju priču, jer i ja sam sramežljiva osoba. Takva sam skoro cijeli život. No, ja sam prestala gledati kako drugi uzimaju prilike, i stvorila sam svoju priliku.
Transformirala sam stidljivost u asertivnost, i ako sam ja uspjela onda to znači da to možeš i ti.
Tko su stidljivi, sramežljivi ljudi?
Sljedeće stavke će ti pomoći da razumiješ svoje početno stanje, i razbiješ neke uobičajene mitove koji prate sramežljive osobe.
Sramežljivost je osobina ličnosti koja utječe na ljude svih dobnih skupina i pozadina. Dok su neki pojedinci prirodno društveni i brzo napreduju u društvenim situacijama, drugi se rezervirani i kolebaju se u takvim okolnostima. Oklijevaju, povučeni su, tihi, rezervirani, introvertirani. No, njihovo iskustvo svijeta je sve samo ne rezervirano.
Evo što kažu istraživanja:
Sramežljivost se često pogrešno shvaća kao običnu socijalnu nelagodu ili nedostatak samopouzdanja. U stvarnosti, to je složena i višedimenzionalna osobina koja obuhvaća niz ponašanja i emocija. Sramežljive osobe mogu pokazivati neke ili sve sljedeće karakteristike:
Socijalna anksioznost: Sramežljivi pojedinci često doživljavaju povišene razine socijalne anksioznosti, što može činiti socijalne interakcije neugodnima ili čak uznemirujućima.
Rezervirano ponašanje: Sramežljive osobe obično su rezerviranije i opreznije kad upoznaju nove ljude ili ulaze u nepoznate društvene situacije.
Pretjerano uživanje u samoći: Mogu uživati u provođenju vremena sami ili u malim, intimnim okruženjima, gdje se osjećaju opuštenije.
Nesigurnost u komunikaciji: Mogu oklijevati izražavati se u grupnim razgovorima ili izbjegavati privlačenje pažnje na sebe.
Povećana samosvijest: Sramežljive osobe često posjeduju visok stupanj samosvijesti, što ponekad može dovesti do pretjeranog razmišljanja.
Uzroci sramežljivosti
Sramežljivost može biti rezultat kombinacije genetskih, okolišnih i društvenih faktora. Neki pojedinci mogu imati genetsku predispoziciju za sramežljivost, dok drugi mogu razviti tu osobinu kao odgovor na negativna društvena iskustva. Ranija iskustva iz djetinjstva, dinamika obitelji i kulturni faktori također mogu pridonijeti razvoju sramežljivosti.
Iako si već kliknula na naslov brzinom svjetlosti, čitanje ovih istraživanja i činjenica ti je samo potvrdilo sumnje. Da, sramežljiva si. I to je bilo ok sve do sad. Sad želiš biti asertivna, i vrijeme je da kročiš u svoju transformaciju.
Koraci do samopouzdanja
Možda će ti moja priča biti poticaj za početak. Ja sam bila netko tko nije dizao ruku u razredu zbog sramežljivosti, a znala sam odgovore na sva pitanja. Ja sam netko tko je imao sve petice u školi, a nisam se javljala za školska natjecanja. Netko sam tko je propustio puno prilika u životu, radi jedne stvari, sramežljivosti.
I točno znam kako se osjećaš kada ti kažu, ma samo digni ruku, opusti se i pričaj, a tebi se ruke znoje, imaš knedlu u grlu, a noge kao da su se odsjekle.
Znam da imaš milion scenarija kada će nešto krenuti loše, a nijedan kada će se dogoditi najbolji mogući scenarij. I znam da ti je već svega dosta, i ne želiš više gledati kako drugi uzimaju prilike, a tvoje samo prolaze pored tebe. I čini se kao da više nema nijedne. Osjećaš se paralizirano, okružena nevidljivim zidom koji ti onemogućava da vidiš da je svijet prepun prilika, i da mogu biti tvoje ako tako odlučiš.
Znam da imaš unutarnju snagu, svoje ”čudovište” kojeg ne pokazuješ nikome, jer nije primjereno. Da ne bi bilo da sam prva koja spominje unutarnje čudovište, pogledaj bilo koji video klip od Jordana Petersona, i znati ćeš o čemu pričam. Tvoja ”sjena”, ono što je moralo biti skriveno do sada. Bilo zbog roditelja, društva, kulture, nije ni bitno. Vrijeme je da ju otkriješ i prisvojiš. Vrijeme je da skineš masku ”dobre djevojčice”.
Tvoja transformacija je započela
Ako si preosjetljiva, na početku će biti preplavljujuće i nemoj se bojati toga, nema toga što ne možeš osjetiti, ništa nije previše. Možda je tvoje ”čudovište” samo pušteno s lanca, i više nemaš kontrolu. Da ti ovo ne bi zvučalo previše bajkovito, dati ću ti jednostavan primjer. Npr. uzmimo Saru.
Sara je osoba koja nikad ne daje svoje mišljenje. Uvijek se slaže sa svima, i potvrđuje. To je sigurno i to je put do prijateljstva, bar je Sara tako uvjerena.
Navikla je ljude oko sebe da je prilagodljiva, da je ugodna za razgovor, i da s njom nema konflikta.
Zapravo, Sara nikad ne ulazi u konflikt, smatra da se sve može riješiti razgovorom i kompromisom. No, što Sara ne uzima u obzir je to da ljudi ne vole kompromise, i da je njeno popuštanje njihov znak moći. (Većina ljudi voli igrice moći.)
Sara smatra da je to djetinjasto, ali dio nje se ne želi više slagati sa svima. Taj dio joj uzrokuje kronične bolove, kojima ni sama ne zna uzrok. Bol je postala toliko glasna, da Sara više nije mogla držati ”čudovište” pod kontrolom. Počinje pričati svima kako joj je teško, počinje pričati svoju priču no (na njeno čuđenje) ne nalazi na razumijevanje. Počinje tražiti odobravanje, traži kompromis i potvrđivanje (kojeg je ona svima davala, velikodušno). No, ne nalazi ga.
Svi oni koji su navikli na ugodnu Saru sada bježe od nje. Ne sviđa im se nova Sara, kažu da je sebična. Neće da sluša njihove beskrajne monologe, uvijek priča o sebi, i svojim problemima. Je li Sara dobro?
Bolje pitanje je zapravo, je li Sara bolje? Da. I evo zašto.
Sara zapravo evoluira iz sramežljive osobe u asertivnu. A prvi korak asertivnosti je da otkriješ svoje potrebe, jer tek tada ih možeš nadmiriti. Tek tada izlaziš u svijet i tražiš načine da tvoje potrebe budu zadovoljene, ali i sagledane iz očiju drugih. Tek tada dopuštaš sebi da te drugi vide.
Prvi korak prema asertivnosti i zauzimanju za sebe je zdrava ljutnja.
Što je zapravo razbilo Sarinu sramežljivost i popustljivost? Da li je bol bila okidač za samosvijest?
Neki bi rekli, da je naučila lekciju na teži način. Razvila je kroničnu bolest jer je imala disbalans u svom tijelu, njeni dijelovi nisu bili u harmoniji. Da je poslušala dio nje koji joj je govorio da posluša sebe i da ne mora biti uvijek ”dobra djevojčica” pa makar to značilo izgubiti prijatelje, koji joj zapravo nisu bili pravi prijatelji.
Volim bajke i zato ću nastaviti priču s ”čudovištem”. Ono je gadna stvar kada se pusti s lanca, ljutnja koja se nikad ne izbacuje van se vrlo lako pretvara u bijes. Bijes je nezdrava emocija, i na njoj trebamo poraditi. Dok je s druge strane ljutnja zdrava emocija i pokazuje gdje su nam granice. Pravilno reagirati na vlastitu ljutnju u trenutku kad se pojavi znači poštovati sebe i svoje emocije. Pa kako god to drugima izgledalo. Ne možemo utjecati na to kako će drugi ljudi reagirati na nas, možemo samo poštovati svoju autentičnu reakciju u trenutku, i ako razgovaramo sa samosvjesnom osobom, ona će to prepoznati kao jasnu granicu.
Mora postojati prvi korak, i on je uvijek velik.
Prvi korak u asertivnost
Prvi korak iz sramežljivosti u asertivnost je da poslušaš sebe, i svoje potrebe i da ih kažeš svijetu. A hoće li svijet slušati i razumjeti, ostaje na svijetu da odluči. Iako je na početku jako tužno, taj proces razočarenja i nepravde može ostaviti gorak okus u tebi – ali ne daj da te to spriječi da ideš na drugi korak. Ako ostaneš predugo u prvom koraku, biti ćeš kao 90 posto kolektiva koji vrijeme provodi na društvenim mrežama ostavljajući ogorčene komentare na ljude koje ne poznaju. Ne želiš biti na tom mjestu niti okružena takvim ljudima. Prvi korak je bolan, ali je i oslobađajući. Tada znaš s kime si okružena i to ti daje slobodu da odlučiš želiš li nastaviti živjeti onako kako si dosad živjela.
Korak koji dolazi nakon ljutnje je iscjeljenje, i ono je proces koji može trajati duže vrijeme. U svakom iscjeljenju nalaze se rane koje su postali ožiljci, koje su napokon zacijelile i nose ogromnu mudrost. Ako želiš kročiti u tu mudrost, moraš proći kroz put iscjeljenja. Ispoštovati sve korake, dati sebi dopuštenje da se naljutiš, da žaluješ, da prihvatiš, da oprostiš i da kročiš u autentičnost. Da ti je bitnije što ti misliš o sebi, nego što svijet misli o tebi. Jer nije se našao onaj, koji je svijetu ugodio. Hvala ti što čitaš moje blog postove, za newsletter se možeš prijaviti na stranici, gdje možeš primati obavijesti vezane za buduće događaje.
